U Sremu između najveće evropske reke, Dunava i Svete Fruške Gore, a u gravitacionim uticajima Beograda i Novog Sada, na padinama tri brega - Magarčevog, Čerata i Doke ugnjezdili su se Sremski Karlovci, jedan od najznačajnijih nacionalno-verskih i kuturno-prosvetnih centara u Srba. Ovo je jedinstveno i neponovljivo mesto, i po geostrateškom položaju i po estetsko-pejsažnim karakteristikama, i po lovnom, ribolovnom i poljoprivrednom značaju, i po zdravstveno- klimatsim obeležjima, kao i po skoro nepoznatom a po izuzetno jakom uticaju geomagnetnog polja i povišenom doživljaju svetlosti, privlačilo je od iskona, mnoge narode. od Abia, Neura; Pelazga, jaziga, Rimljana, Gepida, Avara, Srba, Franaka, Bugara, Vizantinaca, mađara, Nemaca, Hrvata i drugih da se rado naseljavaju na njemu, o čemu svedoče brojni arheološki nalazi. Iako se dosta pisalo o istorijatu Sremskih Karlovaca on je i dalje skriven i relativno nepoznat i ne istražen, naročito milenijum pre i milenijum posle nove ere. Rasprave o postanku i imenu sremskih Karlovaca vode se već vekovima od M. Bonbardija do danas; da li su Karlovci (prvi put pismeno spomenuti pod ovim imenom 1533.) i pre najstarijeg pisanog pomena imena Karom (1308.), nazivali car-lovci (carevi lovci) ili Karlovci, Garalovci (crni lovci). Srpski Kralj Dragutin kada je 1282. predao presto bratu Milutinu, dobio je od svoga šuraka mađarskog kralja Ladislava na upravu Srem, Mačvu sa Beogradom i druge oblasti kojima je upravljao od 1284. do 1316. pod imenom "sremskog kralja". Imao je ovde svoj letnji dvor, između vinograda Mateja i Remetice, kome je često kao vladar sa svojim gostima i velikašima u lov dolazio. Srem je u 14. i 15. veku bio poprište borbe između pravoslavnih, rimokatolika i bogumila. U većem delu 16. veka (od 1521) i skoro u čitavom 17. veku Karlovci su bili rušeni i pod okupacijom Turaka. carska vojska rimsko-nemačkog cara Leopolda I zauzela je 1687. karlovce.
Posle velike seobe Srba pod Patrijarhom Aarsenijem III Čarnojevićem (poslednja decenija 17. veka) uz pomoć srpske vojne sile, a pod komandom princa eugena Savojskog potučeni su Turci kod Sente 1697. čime počinje dvovekovno isterivanje Turaka iz Evrope. Sklapanjem Karlovačkog mira između Svete Alijanse (Austrije, Poljske i Venecije) a uz prisustvo ruskih, holandskih, i engleskih poslanika 1699. godine Karlovci se upisuju u diplomatsku istoriju Evrope.
Danas su Karlovci grad-muzej sa ogromnom kulturno-istorijskom baštinom ucrtanom u nacionalnu istoriju Srba. Tokom boravka u Karlovcima posetioci mogu razgledati: Stefaneum - zadužbina mitropolita Stefana Stratimirovića, Bogoslovija Sv. Arsenija - najstarija škola ovog tipa u Srbiji, Patrijaršija - nekadašnje sedište srpskog patrijarha danas sedište episkpa sremskog (u dvoru se nalazi izuzetna galerijska postavka Muzeja SPC), Saborna crkva Sv. Nikolaja sa izuzetnim baroknim ikonostasom (remek-delo Teodora Kračuna i Jakova Orfelina), Gimnazija - najstarija visoka škola kod Srba sa izuzetno vrednom Bibliotekom koja se može posetiti, Magistrat - mesto na kojem je proglašena Srpska Vojvodina 1848. godine, Fontana "4 lava",... Nedaleko od Karlovaca nalazi se poznato izletište Stražilovo sa grobom velikog srpskog pesnika Branka Radičevića. Tokom boravka u Karlovcima neizostavno treba posetiti jedinstveni Muzej meda i Vinski podrum Živanović gde se može degustirati čuveno karlovačko vino "Bermet".
Danas su Karlovci grad-muzej sa ogromnom kulturno-istorijskom baštinom ucrtanom u nacionalnu istoriju Srba. Tokom boravka u Karlovcima posetioci mogu razgledati: Stefaneum - zadužbina mitropolita Stefana Stratimirovića, Bogoslovija Sv. Arsenija - najstarija škola ovog tipa u Srbiji, Patrijaršija - nekadašnje sedište srpskog patrijarha danas sedište episkpa sremskog (u dvoru se nalazi izuzetna galerijska postavka Muzeja SPC), Saborna crkva Sv. Nikolaja sa izuzetnim baroknim ikonostasom (remek-delo Teodora Kračuna i Jakova Orfelina), Gimnazija - najstarija visoka škola kod Srba sa izuzetno vrednom Bibliotekom koja se može posetiti, Magistrat - mesto na kojem je proglašena Srpska Vojvodina 1848. godine, Fontana "4 lava",... Nedaleko od Karlovaca nalazi se poznato izletište Stražilovo sa grobom velikog srpskog pesnika Branka Radičevića. Tokom boravka u Karlovcima neizostavno treba posetiti jedinstveni Muzej meda i Vinski podrum Živanović gde se može degustirati čuveno karlovačko vino "Bermet".
|

.jpg)





